Kalcij - jedan od najvažnijih kemijskih elemenata za tijelo - sadržan je u mnogim namirnicama. No, da bi se tijelo zasitilo kalcijem uz pomoć hrane, potrebno je jesti ne samo hranu bogatu kalcijem, već zajedno s njima i one koje pomažu njegovoj apsorpciji.
Kalcij - potreban za kosti, zube, normalno zgrušavanje krvi, kontrakciju mišića, proizvodnju hormona. Nedostatak kalcija usporava rast i dovodi do osteoporoze. Tijelo treba puno kalcija. Djeca mlađa od tri godine trebaju 600 mg ovog elementa dnevno. Djeca od 4 do 10 godina trebaju dobiti najmanje 800 mg kalcija dnevno. Djeca u dobi od 10 do 13 godina i odrasli trebaju 1000 mg kalcija, a adolescenti između 13 i 16 godina trebaju 1200 mg. Za trudnice i dojilje dnevni unos kalcija povećan je na 2000 mg. Koja nam hrana pomaže u prirodnom dobivanju kalcija.
Kalcij i biljna hrana
Suprotno uvriježenom mišljenju, kalcija nema najviše u životinjskim proizvodima. Smatra se da mlijeko sadrži maksimalnu količinu kalcija, ali 100 g mlijeka sadrži samo 120 mg ovog elementa. Neke biljne namirnice u pogledu kalcija daleko su superiornije od životinja. To su mak - 1500 mg (u daljnjem tekstu sadržaj kalcija u 100 g proizvoda), sjeme sezama - 800 mg, bademi - 250 mg, mahunarke - 200 mg.
Mlada kopriva sadrži puno kalcija - 713 mg, šipka - 257 mg i potočarke - 214 mg.
Povrće i žitarice nisu bogati kalcijem - maksimalna količina sadržana je u 100 g kruha od mekinja od cjelovitih žitarica - 50 mg.
Kalcij i proizvodi životinjskog podrijetla
Sirutka je vodeća među mliječnim proizvodima u pogledu kalcija. Stoga svježi sir od punomasnog mlijeka nije toliko aktivan dobavljač kalcija kao što se smatra. U 100 g kalcijeve skute, samo 80 mg. No, budući da se kalcijev klorid dodaje u trgovinski svježi sir tijekom njegove proizvodnje (za brzo sirenje), bogatiji je kalcijem od domaćeg svježeg sira s bazara. Isto vrijedi i za tvrde sireve.
Kalcija je malo u mesnim proizvodima i ribi. U sisavaca i ptica kalcij se ne nalazi u mesu, već u krvnoj plazmi. A uz konzumaciju 100 g mesa u naše tijelo ulazi samo 50 mg kalcija. Jedina iznimka je sardina. Sadrže 300 mg kalcija na 100 g.
Pitanje bioraspoloživosti
No, osim količine kalcija u proizvodu, postoji i problem njegove bioraspoloživosti, odnosno asimilacije u tijelu. Hranu koja sadrži puno kalcija treba jesti s hranom koja sadrži vitamin D. Nalazi se u mliječnim proizvodima, maslacu, masnoj ribi i žumanjku. Zbog toga su mliječni proizvodi pogodniji za uspješno popunjavanje zaliha kalcija u tijelu od sjemena maka ili sezama. Također asimilirani kalcij pomaže askorbinskoj kiselini čiji je glavni izvor voće i povrće.
